O ROTARY POKRETU

Šta je Rotari?

Začetnik Rotari ideje i prvi predsednik svetske organizacije ROTARY INTERNATIONAL, bio je g-din Paul Harris 1910. godine. On je organizovao i osnovao prvi Rotari klub 23. 02. 1905. god. Rotary je međunarodna organizacija profesionalaca i poslovnih ljudi koji pružaju humanitarnu pomoć, uvažavaju visoka etička načela u svim profesijama i zalažu se za mir i dobru volju u celom svetu.

Šta je cilj Rotarija?

Pravni savet ROTARY INTERNATIONAL-a je 1989. god. proglasio slogan "NESEBIČNO SLUŽITI" za osnovni moto rotarija s obzirom da on najpotpunije izražava filozofiju nesebičnog volonterskog služenja. Spremnost na službu u svakodnevnom životu podrazumeva:

  • Negovanje prijateljastva kao otvaranja mogućnosti da budemo drugima od koristi;
  • Priznavanje visokih etičkih načela u privatnom i profesionalnom životu, kao i vrednosti svake delatnosti korisne za zajednicu;
  • Pružanje odgovorne i svesne podrške u privatnoj, poslovnoj i javnoj delatnosti svih rotarijanaca;
  • Negovanje dobre volje radi sporazumevanja i u službi mira među svim narodima, kroz svetsku zajednicu muškaraca i žena, sjedinjenih u idealu služenja drugima kroz svetsku zajednicu ljudi, povezanih u idealu služenja drugima.

Kako glasi rotarijanski test 4 pitanja?

1. Da li je to istina?
2. Da li je to pošteno za sve učesnike?
3. Da li će se time unaprediti prijateljstvo i dobra volja?
4. Da li će služiti na dobrobit svih učesnika?

Početak Rotarijanstva u Jugoslaviji vezan je za 1927. godinu i aktivnosti dr Vojislava Kujundžića, beogradskog lekara, koji je imao dobre poslovne i prijateljske veze sa čehoslovačkim rotarijancima.
Krajem avgusta 1927. rotarijanac M. Svoboda, član RK Plzen, dolazi u posetu Beogradu i pred brojnom publikom govori o Rotari pokretu, a nešto kasnije, septembra 1928. godine, guverner distrikta, Jozef Schultz, posećuje Beograd da bi prisustvovao sastanku organizacionog odbora budućeg Rotari kluba Beograd koji je održan u hotelu Srpski kralj 13. septembra 1928. godine. Sledeći važni datumi u istoriji Kluba su 14. oktobar 1928. godine, kada su na redovnom sastanku svi članovi doneli odluku o osnivanju i 4. mart 1929. godine kada je Klub podneo prijavu za članstvo u Rotari Internacionalu. Roster lista članova Rotari kluba Beograd brojala je 25 ljudi, a članovi upravnog odbora Kluba bili su: dr Ferdinand Granberg – predsednik, dr Vojislav Kujundžić – potpredsednik, Jozef Hrnčir – sekretar, Gojko Đermanović – rizničar Stevan Koen – ceremonijar, Adolf Minh i dr Janko Šuman. Charter proslava Rotari kluba Beograd, zajedno sa Rotari klubom Zagreb održana je na Vidovdan, 28. juna 1919. godine, na Plitvičkim jezerima. Povelju RI je predsednicima, Ferdinandu Granbergu i Jozu Mikuličiću, uručio guverner Schulz i ovim činom RK Beograd i RK Zagreb su zvanično primljeni u Rotary Internacional.

Rotarijanstvo se brzo širi i već 12. oktobra 1929. formira se klub u Osijeku, 16. novembra 1929. godine u Novom Sadu, 24. maja 1930. godine u Subotici i 7. septembra 1930. godine u Sušaku. Zatim 15. i 16. novembra 1930. godine održavaju se dva Chartera u Mariboru i Varaždinu, 14. marta 1931. u Ljubljani, 20. marta 1931. u Sarajevu, 14. maja 1931. u Splitu. 5. juna 1931. u Pančevu i 30. maja 1931. godine u Skoplju. Odlukom borda direktora RI od 9. novembra 1931. godine, ovih 13. jugoslovenskih klubova osniva distrikt 77 – Jugoslavija. Prvi guverner distrikta bio je Edo Marković iz RK Zagreb. U kasnijem periodu, do kraja 1940. godine, Rotari pokret u Jugoslaviji ima stabilan razvoj, a statistika beleži da je na rotarijansku 1939/40 novu godinu, distrikt 77 imao 34 kluba sa 856 članova. Oko Rotari ideje okupio veliki broj značajnih ličnosti iz svih oblasti političkog, privrednog, kulturnog, naučnog i umetničkog života Kraljevine Jugoslavije. Članovi Rotari klubova bili su: Milan Stojadinović, dugogodišnji ministar i predsednik vlade, Franjo Bajloni, čuveni vlasnik pivare, Ferdinand Granberg, vlasnik SARTIDA i suvlasnik rudnika Bor, Ivo Andrić, književnik, Ljuba Stanojević, glumac, Mihajlo Petrović – Alas, matematičar, Vlada Teokarević, industrijalac, Branislav Vojinović, upravnik Narodnog pozorišta, Dragutin Prica, admiral i komandant mornarice, Milan Radosavljević, guverner Narodne banke, Dobrivoje Stošević, ministar prosvete Viktor Ružić ministar pravde i mnogi, mnogi drugi.

Kako se približavao II svetski rat rotarijanci su delovali u sve nepovoljnijim, a ponekad i teškim okolnostima. U godinama neposredno pred rat, sa prodorom fašizma, u nekim delovima Evrope, posebno Nemačkoj, Austriji i Italiji, oseća se odbojnost prema ovom pokretu. U ovakvim uslovima Rotari klubovi u Jugoslaviji dočekali su 1939. godinu i početak svetskog sukoba. Osećaj nemoći da se bilo šta promeni i da se zaustavi rat koji se neumitno širio, učinili su da Rotari klubovi počnu da stagniraju i da se polako gase. Početkom marta 1941. godine pred sam početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji sve zvanične aktivnosti Rotari klubova potpuno su zamrle.

Posle Drugog svetskog rata u zemljama realnog socijalizma i Jugoslaviji rad Rotari klubova nije bio obnovljen. Tek skoro pola veka kasnije, krajem 1989. godine, započinju aktivnosti na reosnivanju Rotari pokreta. Trogodišnji trud i upornost nekolicine beogradskih entuzijasta, a pre svih Dragana Brajera i dr Petra Rakina, završio se uspehom. Odlukom Borda direktora Rotari Internacionala od 8. maja 1992. godine, ponovo je osnovan Rotari klub Beograd koji je imao 29 Charter članova. Neki od njih: Jovan Zdravković, dr Nikola Tasić, dr Dejan Čikara, Dragomir Acović, Duško Milović, Ljubomir Anđelković i Ljubomir Hadži-Đorđević i danas su rotarijanci. Zbog sankcija UN uvedenih prema SR Jugoslaviji, koje su stupile na snagu 30 maja 1992. godine, na osnivanje novih klubova moralo se čekati nekoliko godina. Tek 24 februara 1995. godine u Rotari Internacional primljeni su RK Beograd–Zemun i RK Novi Sad, a u prvoj polovini 1996. godine RK Niš i RK Beograd–Singidunum. Potom su osnovani klubovi u Valjevu, Leskovcu, Kragujevcu, Subotici, Kikindi i drugim gradovima, a danas u Srbiji ima 36 Rotari klubova i nekoliko klubova u osnivanju. Zato verujemo da Rotari pokret u Srbiji ima budućnost i da će sudbina ovih klubova biti lepša od one koju su doživeli srpski Rotari pioniri.

RAZBIJANJE MITA

10 Mitova o Rotary International organizaciji - RAZBIJANJE MITOVA

1 - Rotary je samo za muškarce
Nije tačno! Rotary je otvoren za sve! Pre nekoliko godina, guvernerka distrikta 2483 Srbija i Crna Gora je bila žena

2 - Rotary je samo za starije ljude
Nije tačno! Rotarijanac može biti svako ko je punoletan, ko živi od svog rada, ko je lider u svojoj profesiji, prepoznat kao dobar i čestit čovek.

3 - Morate dolaziti svake nedelje na sastanak
Nije tačno! Reč "MORA" nije ono što krasi Rotary. Članstvo u Rotariju je dobrovoljno i ništa se ne mora. Rotarijanci se raduju svakom sastanku i na to ih niko ne tera!

4 - Rotary je samo za direktore, doktore, advokate
Nije tačno! Rotary pokret je otvoren za sve ljude dobre volje koji žele da pomognu lokalnoj zajednici kroz druženje i služenje

5 - Rotary klub praktikuje razne rituale i obrede na sastancima
Nije tačno! Ne postoji ni jedan jedini rotarijanski ritual ili obred niti bilo šta slično. Sastanci Rotary kluba su na primer vrlo slični sastancima menadžmenta u bilo kojoj firmi. Rotarijanci se ne kostimiraju niti uniformišu već se oblače kao i svi poslovni ljudi.

6 - Rotary je tajna organizacija ili sekta
Nije tačno! Sastanci Rotary klubova su otvoreni, rad je transparentan. Rotary je apolitičan i nereligiozan.

7 - Rotary je regrutni centar za masoneriju, templare, iluminate i slično
Nije Tačno! Rotary je skup poslovnih ljudi okupljenih oko zajedničke ideje druženja i služenja. Rotary nije nikakvo bratstvo niti ima bilo kakve tajne. Ne postoji nikakv proces inicijacije ili prijema. Rotarijanac se postaje jednostavnim učlanjenjem u Rotary klub. Ne postoji nikakva piramidalna hijararhija. Svake godine u svakom klubu je drugi predsednik i drugi upravni odbor. Isto tako je i na nivou cele organizacije.

8 - Svi Rotary klubovi su isti
Rotary klubovi se mnogo razlikuju. Počevši od profeionlane, starosne strukture članova, pa do orijentacije i fokusa delovanja. Svaki Rotary klub, pridržavajući se pravila organizacije, ima neki svoj "stil" rada i tradiciju.

9 - Rotarijanci su jako bogati ljudi
Nije tačno! Rotarijanac može da bude svaki čovek dobre volje koji ima mogućnosti da svojim radom, znanjem ili novcem učestvuje u radu kluba razmenjujući iskustva i pomažući lokalnoj zajednici. Da li je više učinio čovek koji je dao milion evra da se kupe vakcine za suzbijanje POLIA ili onaj koji je je išao po rizičnim, ratom zahvaćenim i zabačenim selima Afrike i Azije i lično vakcinisao decu? Odgovor na pitanje je: U ROTARIJU SU SVI JEDNAKI i svi su dali svoj doprinos na način na koji su mogli.

10 - Rotary je staromodna organizacija sa dosadnim sastancima i ritualima
Nije tačno! Druženja rotarijanaca su izuzetno interesantna. Predavanja koja se mogu čuti u Rotary klubovima su izuzetno značajna i veoma zanimljiva. Međunarodno druženje i mogućnosti koje pruža Rotray svakom rotarijancu su veoma važni.

TOP